SERIJA PREDAVANJA O SEMANTIČKOM ČUDU ALLAHOVE KNJIGE

 

            „SEDAM HARFOVA“ KUR'ANA

 

Bismillahi'r-Rahmani'r-Rahim:

 

 

Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad presahne, ulije još sedam mora, ne bi se ispisale Allahove riječi; Allah je, uistinu, silan i mudar. (Lukman, 31: 27)

„Sedam harfova“ (el-ahruf es-seb'a) je sintagma – dio hadisa poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Taj hadis ima više verzija i seneda, a mi ćemo se ovdje poslužiti onima koji se nalaze u najvjerodostojnim zbirkama, Buharijinoj i Muslimovoj:

U svome Sahihu Buharija navodi: „Prenio nam je Se'id ibn ‘Ufejr, koji je rekao: Prenio mi je El-Lejs, a njemu ‘Ukajl od ibn Šihaba koji kaže: Prenio mi je Abdullah ibn Abdullah kome je Ibn Abbas, r.a., prenio da je Resulullah, s.a.v.s., rekao:» Meni je Džibril učio na jedan harf pa sam mu se vratio, i nisam prestao da mu tražim da mi poveća (učenje na više harfova), i on mi je povećavao sve dok se nije zaustavio na sedam harfova.»[1]

Buharija također navodi: „Prenio nam je Se'id ibn ‘Ufejr, koji je rekao: Prenio mi je El-Lejs koji kaže da je njemu prenio ‘Ukajl od Ibn Šihaba, a njemu ‘Urve ibn Ez-Zubejr, koji kaže da su El-Misver  ibn Mahreme  i Abdur-Rahman ibn  ‘Abdu'l-Qari rekli kako su čuli Omera ibn El-Hattaba kad je rekao: Ja sam slušao Hišama ibn Hakima kako, još za života Resulullaha, s.a.v.s., uči suru El-Furqān. Učio je na više harfova, onako kako nije učio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Ja sam ga u namazu potegao za rukav i strpio se sve dok nije preselamio. Onda ga ščepah za njegov ogrtač i rekoh mu: – Ko te je podučio da tako učiš ovu suru? – On mi odgovori: – Podučio me Resulullah, s.a.v.s. – Lažeš, – rekoh mu-  jer je Resulullah mene podučio drugačije nego što si ti učio! – Krenuh sa njim i ja ga odvedoh do Resulullaha, s.a.v.s., pred kim rekoh: – Ja sam ovog čuo kako uči suru El-Furqan na harfove na koje ti mene nisi podučio. -Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče:»Tako je objavljeno!» i dodade:»De ti prouči, Omere!» Ja proučih tu suru onako kako me je on podučio. Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče:»I tako je objavljeno! Zaista je Kur'an objavljen na sedam harfova pa učite kako vam je najlakše (tj. onim harfom koji vam je najlakši).»[2]

Muslim, pak, u svome Sahihu navodi: Prenio nam je Ebu Bekr ibn Ebi Šejbe… senedom: Gundur, Ibnu'l-Musenna, Ibn Beššar, Muhammed ibn Džafer, Šu'be, El-Hakim, Mudžahid, Ebu Lejli, Ebu ibn Ka'b, koji kaže da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., jedne prilike bio u Beni Gaffāru, mjestu pokraj Medine. Rekao je da mu je došao Džibril, a.s., i rekao mu:» Allah ti zapovijeda da svoj ummet podučiš da uči Kur'an na jedan harf!» Ja mu- kaže Poslanik – rekoh:»Od Allaha tražim olakšicu i oprost, ali moj ummet nije u stanju da to učini!» Zatim je Džibril po drugi put došao i rekao:»Allah ti zapovijeda da svoj ummet podučiš da uči Kur'an na dva harfa!» Ja rekoh:»Od Allaha tražim olakšicu i oprost, ali moj ummet nije u stanju da to učini!» Došao je i treći put i rekao:»Allah ti zapovijeda da svoj ummet podučiš da uči Kur'an na tri harfa!» Ja rekoh:»Od Allaha tražim olakšicu i oprost, ali to moj ummet nije u stanju da učini!» Džibril je došao i četvrti put i rekao:»Zaista, Allah ti zapovijeda da podučiš svoj ummet da uči Kur'an na sedam harfova, pa kojim god harfom budu učili, ispravno će učiti!» [3]

U uvodu svoga tefsira Ibn Džerir et-Taberi navodi predaju Ebu ibn Ka'ba, koji je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., susreo je Džibrila kod Ahdžaru'l-mer'a, malog naselja izvan Medine, u blizini Kubbā'a, i rekao mu:»Ja sam poslan Ummetu koji ne zna da čita i piše, u kojem ima i maloljetnika, i sluga, i staraca, i sijedih, i nemoćnih.» Džibril reče:»Pa neka uče Kur'an na sedam harfova!» [4]

Ovaj hadis je izazvao brojna i različita mišljenja vjerskih učenjaka. Kurtubi u svome tefsiru citira Ibn Hibbana koji kaže da je sabrao trideset i pet gledišta o njemu, ali da se sva ona mogu svesti na pet osnovnih;[5] a Sujuti kaže da se smisao ovog hadisa grana na četrdeset gledišta.[6]

Ako bismo se kritički osvrnuli na smislove ovog hadisa koje nabraja Ibn Hibban – kaže Abdul-Dželil Abdur-Rahim – onda bismo mogli primijetiti da svaki od njih, kada se svedu na pet osnovnih, sadrži sedam vrsta, a te su:

– prijetnja kaznom (zedžr), zapovijest (emr), halal, haram, muhkem, mutešabih i primjeri (emthāl); ili

– halal, haram, zapovijest, zabrana (nehj), zedžr, obavijest (haber) o onostranom i emsal; ili

– obećanje (va'd), prijetnja (ve’īd), halal, haram, savjeti (mevā‘iz), emsal i argumentacija (ahtidžādž); ili

– muhkem, mutešābih, nāsih, mensūh, ajeti koji govore o posebnom (husūs), ajeti koji govore o općenitom (‘umūm) i kazivanja (qisās); ili

– emr, zedžr, poticanje na dobra djela (tergīb), zastrašivanje (terhīb), rasprava (džedl), qisas i emsal; itd.

Ovakvu raspodjelu Ibn Hibbanovih smislova ovog hadisa navodi i Sujuti.[7] Ibn  Hibbana pobija Muhammed Buhejt el-Muti'i koji smatra da se termin harf  u ovom hadisu ne odnosi na ono što on navodi.[8]

Jedan dio učenjaka se opredijelio za mišljenje da je ovaj hadis teško shvatljiv (muškil) i da se njegov smisao ne može dokučiti. Začetnik ovog mišljenja bijaše Ebu Džafer Muhammed ibn Su'dan en-Nahvi, a slično gledište je zauzeo i Sujuti koji u svome Itqānu,  nakon što je donio preko trideset gledišta, kaže da se on opredijelio za ono po kome je ovaj hadis višesmislen (mutešābih) te se, prema tome, njegov smisao ne može shvatiti (…ve'l-muhtaru ‘indi ennehu mine'l-mutešabihillezi la judra ma'nahu).[9]

Kao glavni argument za ovakvo gledište ovi učenjaci navode da se riječ harf  u arapskome jeziku upotrebljava da bi označila više stvari, kao npr.: izgovaranje ( el-hidžā‘), riječ (el-kelime), jezik (el-luga), narječje (el-lehdže) i strana (el-džihe). U Mu'džemu'l-vesītu se za ovu riječ kaže da ona označava sve što ima svoju ivicu i stranu ( el-harf: min kulli šej'in tarfuhu ve džānibuhu), zatim da ona označava jedan od 28 znakova arapskoga alfabeta od kojih se grade riječi, zbog čega se ti znakovi nazivaju hurufu'l-hidžā‘i – znakovi koji se izgovaraju, a postoji i mišljenje da harf nije riječ porijeklom iz arapskoga jezika i da je, kao takva, upotrijebljena u hadisu: Unzile'l-Qur'anu…Ona također označava i put (tarīqa) i način (vedžh).[10]

(Nastavak idućeg uoči petka, aBd)

 

Džemaludin LATIĆ

 

[1] Fath al-bari, X, 398 – 3999. Prenosi ga i Muslim u svome Sahihu svojim senedom, VI, 101.

[2] Fath al-bari, X, 399-401.

[3] Sahih Muslim, VI, 103 – 104.

[4] Ovaj hadis prenosi Ahmed u svome Musnadu, V, 132, a preuzima ga i ibn Kathir u svome  Fada’ilu. Također ga prenosi  Tirmizi, IV, 61,  od ibn Abi Ka’ba, tvrdeći da je hasen sahih.

[5] V. njegov tefsir, I, 36.

[6] V. al-Itqan, I, 45.

[7] V. al-Itqan, I, 48.

[8] V. njegovu studiju al-Kalimat al-hisan fi al-ahruf al-sab’a wa džam’ al-Qur’a, bez godine i mjesta izdanja, 60.

[9] al-Itqan, II, 213.

[10] Mu’džam al-wasit, I, 117.

—